Zasigurno najglasovitija hrvatska dječja spisateljica Ivana Brlić-Mažuranić (1874.-1938.) svojom je zbirkom bajki Priče iz davnine i dječjim romanom Čudnovate zgode šegrta Hlapića stekla neprolaznu slavu. Priče iz davnine priskrbile su joj naziv "hrvatski Andersen" i "slavenski Tolkien", a Šegrt Hlapić i danas je među najomiljenijim dječjim knjigama; oba djela su prevedena na desetke stranih jezika, te je dva puta kandidirana za Nobelovu nagradu za književnost.

Drugi roman Ivane Brlić-Mažuranić Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata objavljen je neposredno pred autoričinu smrt 1937. godine. To je pustolovno-povijesni roman za mladež, napisan prema arhivskoj građi o mladom dalmatinskom robu koji na prijelazu iz 15. u 16. stoljeće, dakle prije prvih pomorskih kontakata Europe i Indije, postaje potkralj indijske države Gujarat. Riječ je o uzbudljivom romanu o neobičnom životnom putu glavnog junaka koji nikada nije zaboravio svoje korijene.

Zasigurno najglasovitija hrvatska dječja spisateljica Ivana Brlić-Mažuranić (1874.-1938.) svojom je zbirkom bajki Priče iz davnine i dječjim romanom Čudnovate zgode šegrta Hlapića stekla neprolaznu slavu. Priče iz davnine priskrbile su joj naziv "hrvatski Andersen" i "slavenski Tolkien", a Šegrt Hlapić i danas je među najomiljenijim dječjim knjigama; oba djela su prevedena na desetke stranih jezika, te je dva puta kandidirana za Nobelovu nagradu za književnost.

Drugi roman Ivane Brlić-Mažuranić Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata objavljen je neposredno pred autoričinu smrt 1937. godine. To je pustolovno-povijesni roman za mladež, napisan prema arhivskoj građi o mladom dalmatinskom robu koji na prijelazu iz 15. u 16. stoljeće, dakle prije prvih pomorskih kontakata Europe i Indije, postaje potkralj indijske države Gujarat. Riječ je o uzbudljivom romanu o neobičnom životnom putu glavnog junaka koji nikada nije zaboravio svoje korijene.