Zasigurno najglasovitija hrvatska dječja spisateljica Ivana Brlić-Mažuranić (1874.-1938.) svojom je zbirkom bajki Priče iz davnine i dječjim romanom Čudnovate zgode šegrta Hlapića stekla neprolaznu slavu. "Priče iz davnine" priskrbile su joj naziv "hrvatski Andersen" i "slavenski Tolkien", a Šegrt Hlapić i danas je među najomiljenijim dječjim knjigama. Oba djela su prevedena na desetke stranih jezika, te je dva puta kandidirana za Nobelovu nagradu za književnost.

Priče iz davnine (1916.; drugo prošireno izdanje 1926.), zbirka bajki inspirirana slavenskom mitologijom i narodnom predajom, smatraju se vrhuncem europske književnosti za djecu. U novinskim kritikama i u literaturi Ivanu Brlić-Mažuranić stavljalo se uz bok najvećim autorima dječjih knjiga: braći Grimm, Andersenu, Collodiju, Lewisu Carrollu...

Zasigurno najglasovitija hrvatska dječja spisateljica Ivana Brlić-Mažuranić (1874.-1938.) svojom je zbirkom bajki Priče iz davnine i dječjim romanom Čudnovate zgode šegrta Hlapića stekla neprolaznu slavu. "Priče iz davnine" priskrbile su joj naziv "hrvatski Andersen" i "slavenski Tolkien", a Šegrt Hlapić i danas je među najomiljenijim dječjim knjigama. Oba djela su prevedena na desetke stranih jezika, te je dva puta kandidirana za Nobelovu nagradu za književnost.

Priče iz davnine (1916.; drugo prošireno izdanje 1926.), zbirka bajki inspirirana slavenskom mitologijom i narodnom predajom, smatraju se vrhuncem europske književnosti za djecu. U novinskim kritikama i u literaturi Ivanu Brlić-Mažuranić stavljalo se uz bok najvećim autorima dječjih knjiga: braći Grimm, Andersenu, Collodiju, Lewisu Carrollu...