Zasigurno najglasovitija hrvatska dječja spisateljica, Ivana Brlić-Mažuranić (1874.-1938.) svojom je zbirkom bajki Priče iz davnine i dječjim romanom Čudnovate zgode šegrta Hlapića stekla neprolaznu slavu. Priče iz davnine priskrbile su joj naziv "hrvatski Andersen" i "slavenski Tolkien", a Šegrt Hlapić i danas je među najomiljenijim dječjim knjigama; oba djela su prevedena na desetke stranih jezika, te je dva puta kandidirana za Nobelovu nagradu za književnost.

Njezine basne, objavljene posthumno 1943. godine u knjizi Bajke i basne, napisane su u stihu. Neke imaju poznati sadržaj preuzet od Ezopa, a neke su originalna autoričina kreacija, sa životinjskim alegorijskim likovima koji su, kako je to kod basne uobičajeno, kritika ljudskih mana kao što su oholost, taština, naivnost, glupost.

Lektira za 3. i za 5. razred osnovne škole.

Zasigurno najglasovitija hrvatska dječja spisateljica, Ivana Brlić-Mažuranić (1874.-1938.) svojom je zbirkom bajki Priče iz davnine i dječjim romanom Čudnovate zgode šegrta Hlapića stekla neprolaznu slavu. Priče iz davnine priskrbile su joj naziv "hrvatski Andersen" i "slavenski Tolkien", a Šegrt Hlapić i danas je među najomiljenijim dječjim knjigama; oba djela su prevedena na desetke stranih jezika, te je dva puta kandidirana za Nobelovu nagradu za književnost.

Njezine basne, objavljene posthumno 1943. godine u knjizi Bajke i basne, napisane su u stihu. Neke imaju poznati sadržaj preuzet od Ezopa, a neke su originalna autoričina kreacija, sa životinjskim alegorijskim likovima koji su, kako je to kod basne uobičajeno, kritika ljudskih mana kao što su oholost, taština, naivnost, glupost.

Lektira za 3. i za 5. razred osnovne škole.