Radnja Begovićeve jednočine drame "Biskupova sinovica" smještena je u francuski Orleans 18. stoljeća, u doba rokokoa, u noći svadbe starca Marquisa de Chapeaurougea i mlade biskupove nećakinje Jeanne-Marie, koja zbog ljubavi prema biskupovom pažu Gastonu planira prijevaru novoga muža te bijeg s ljubavnikom u Pariz. Dramu uokviruje osebujan lik biskupa, ljubitelja Voltaireovog djela, kojega na vlastite burne pariške dane svakodnevno podsjeća jedan portret iznad njegovog kreveta... Drama je jedna od Begovićevih istaknutijih jednočinki objedinjenih u knjizi "Male komedije" (Zagreb, 1921). Prvotno je objavljena 1910. u "Almanahu srpskih i hrvatskih pripovjedača", a godinu kasnije cenzura je zbog lika slobodoumnog biskupa i osjetljive tematike, kao i zbog erotskog sadržaja, koji će ostati stalno prisutan u Begovićevom djelu, zabranila njezino izvođenje na sceni zagrebačkog HNK.

Milan Begović (1876.-1948.) je jedan od najznačajnijih i najplodnijih naših modernističkih pisaca, inovativni pjesnik, prozaik, ponajviše dramatičar, kazališni djelatnik i prevoditelj. Drame su mu izvođene i u inozemstvu, a poseban je odjek imala njegova psihološka drama "Bez trećeg", dramatizacija zadnjeg poglavlja njegovog opsežnog romana "Giga Barićeva", kao i ekspresionistička eksperimentalna drama "Pustolov pred vratima". Autor je popularne komedije "Amerikanska jahta u splitskoj luci" i libreta za Gotovčevu operu "Ero s onoga svijeta".

Radnja Begovićeve jednočine drame "Biskupova sinovica" smještena je u francuski Orleans 18. stoljeća, u doba rokokoa, u noći svadbe starca Marquisa de Chapeaurougea i mlade biskupove nećakinje Jeanne-Marie, koja zbog ljubavi prema biskupovom pažu Gastonu planira prijevaru novoga muža te bijeg s ljubavnikom u Pariz. Dramu uokviruje osebujan lik biskupa, ljubitelja Voltaireovog djela, kojega na vlastite burne pariške dane svakodnevno podsjeća jedan portret iznad njegovog kreveta... Drama je jedna od Begovićevih istaknutijih jednočinki objedinjenih u knjizi "Male komedije" (Zagreb, 1921). Prvotno je objavljena 1910. u "Almanahu srpskih i hrvatskih pripovjedača", a godinu kasnije cenzura je zbog lika slobodoumnog biskupa i osjetljive tematike, kao i zbog erotskog sadržaja, koji će ostati stalno prisutan u Begovićevom djelu, zabranila njezino izvođenje na sceni zagrebačkog HNK.

Milan Begović (1876.-1948.) je jedan od najznačajnijih i najplodnijih naših modernističkih pisaca, inovativni pjesnik, prozaik, ponajviše dramatičar, kazališni djelatnik i prevoditelj. Drame su mu izvođene i u inozemstvu, a poseban je odjek imala njegova psihološka drama "Bez trećeg", dramatizacija zadnjeg poglavlja njegovog opsežnog romana "Giga Barićeva", kao i ekspresionistička eksperimentalna drama "Pustolov pred vratima". Autor je popularne komedije "Amerikanska jahta u splitskoj luci" i libreta za Gotovčevu operu "Ero s onoga svijeta".