Ksaver Šandor Gjalski (1854.-1935.) jedan je od najznačajnijih pisaca hrvatskog realizma. U književnosti ostaje zabilježen kao raznovrstan pisac koji se uspješno nosio sa svim književnim i društvenim mijenama na prijelazu 19. u 20. stoljeće, te je, ostavši književno aktivan čitavoga života, iza sebe ostavio tridesetak svezaka proze. Iako predstavnik realizma, kojemu je glavni uzor Turgenjev, Gjalski je u književnom radu među prvima nagovijestio moderne tendencije, pa se dijelom svog stvaralaštva uklopio i u to književno-stilsko razdoblje. Njegov cjelokupni opus važan je i kao društvena, politička te kulturna kronika jednog burnog doba hrvatske povijesti. Najpoznatije mu je djelo zbirka pripovijetki Pod starim krovovima, objavljena 1886. godine s izvornim naslovom Pod starimi krovovi. Priče iz te zbirke, pisane u prvom licu, tematski su povezane idealiziranim prikazima staroga hrvatskog plemstva i njihovih života u zagorskim kurijama.

Gjalski je autor i nekoliko povijesnih romana. Dolazak Hrvata, na tragu šenoinske historijske fikcije, napisan je u povodu tisućljeća krunidbe kralja Tomislava 1924. godine. U romanu se rekonstruira dolazak i naseljavanje sedam hrvatskih plemena na današnje prostore. Na kraju djela Gjalski kroz lik vidovitog starca daje sliku razvoja hrvatskog naroda do svoga vremena.

Ksaver Šandor Gjalski (1854.-1935.) jedan je od najznačajnijih pisaca hrvatskog realizma. U književnosti ostaje zabilježen kao raznovrstan pisac koji se uspješno nosio sa svim književnim i društvenim mijenama na prijelazu 19. u 20. stoljeće, te je, ostavši književno aktivan čitavoga života, iza sebe ostavio tridesetak svezaka proze. Iako predstavnik realizma, kojemu je glavni uzor Turgenjev, Gjalski je u književnom radu među prvima nagovijestio moderne tendencije, pa se dijelom svog stvaralaštva uklopio i u to književno-stilsko razdoblje. Njegov cjelokupni opus važan je i kao društvena, politička te kulturna kronika jednog burnog doba hrvatske povijesti. Najpoznatije mu je djelo zbirka pripovijetki Pod starim krovovima, objavljena 1886. godine s izvornim naslovom Pod starimi krovovi. Priče iz te zbirke, pisane u prvom licu, tematski su povezane idealiziranim prikazima staroga hrvatskog plemstva i njihovih života u zagorskim kurijama.

Gjalski je autor i nekoliko povijesnih romana. Dolazak Hrvata, na tragu šenoinske historijske fikcije, napisan je u povodu tisućljeća krunidbe kralja Tomislava 1924. godine. U romanu se rekonstruira dolazak i naseljavanje sedam hrvatskih plemena na današnje prostore. Na kraju djela Gjalski kroz lik vidovitog starca daje sliku razvoja hrvatskog naroda do svoga vremena.